Usled manjka političke volje lokalnih aktera da sprovedu reforme, nedovoljnog razvoja ubjedljivih strategija koje bi ubrzale proširenje, ali i podrške stabilokratiji od strane Evropske unije (EU) koja je u posljednjoj deceniji prioritet davala stabilnosti u odnosu na reforme, tehničke i političke slabosti procesa proširenja dovele su do toga da (u ovom konkretnom slučaju) Crna Gora, ali i region Zapadnog Balkana u cjelosti vremenom postanu manje stabilni i demokratski.
Iako je zaokupio nacionalne reformske agende, pregovarački proces zbog svojih
inherentnih slabosti nije postao nosilac reformi u oblasti vladavine prava. Takođe, izvrtanjem pregovora u mehanizam za zarobljavanje države, lokalni akteri legalizuju i legitimišu štetne prakse pod okriljem pregovaračkog procesa. Zahtjevi postavljeni u okviru pregovaračkog procesa koriste se za legitimisanje radnji koje dovode do zarobljavanja institucija sistema i snižavaju standarde postignute u oblasti ljudskih prava i vladavine prava. Dodatno, kada je u pitanju uloga visoke politike u pregovaračkom procesu, kredibilna perspektiva proširenja predstavlja ključni podsticaj za države kandidate da sprovode neophodne reforme, budući da pogodnosti punopravnog članstva u EU moraju biti veći od troškova samog procesa pregovora o članstvu. Komunikacija u tom procesu, kroz političke poruke i izvještaje, mora biti jasna i dvosmjerna kako bi se suzio prostor za pogrešne interpretacije, zloupotrebe i legitimisanje praksi koje nisu demokratske.
Kroz primjere kako je Skupština u prethodnom periodu odlučivala o ključnim imenovanjima u pravosuđu, pokazaćemo kako je uticala na stanje u oblasti vladavine prava i fundamentalnih reformi. Fokusiraćemo se i na to da ova dešavanja prikažemo u kontekstu pregovaračkog procesa između Crne Gore i Evropske unije, ističući na koji način reforme koje nisu konkretno dio pravnih tekovina EU prolaze ispod radara Evropske komisije iako u značajanoj mjeri utiču na stanje u poglavljima 23 i 24. Instrumentalizacija institucija od strane različitih političkih blokova, često opravdavana „evropskom reformskom agendom“ određenih političkih subjekata, dodatno je usporila reformske procese, izazvala blokadu institucija sistema i uvela Crnu Goru u političku krizu.
Ova publikacija je napisana u okviru projekta „Osnove u fokusu: evropske integracije izvan akcionih planova“.
Glavni cilj ovog projekta je da suštinski doprinese reformama u oblasti vladavine prava u Srbiji i Crnoj Gori kroz premošćavanje jaza između političkih kriterijuma i vladavine prava u okviru Klastera I u okviru nove metodologije proširenja EU.
Projekat podržava Ambasada Kraljevine Holandije u Beogradu, a sprovodi Beogradski centar za bezbednosnu politiku u partnerstvu sa Beogradskom centrom za ljudska prava, Biroom za društvena istraživanja i Politikon mrežom
0 comments on “PUBLIKACIJA: Stabilna kriza – Uloga Parlamenta u (ne)funkcionalnom pravosuđu”