Klauzula balansa i crnogorski pregovori

Naglašavanje mogućnosti aktiviranja klauzule balansa tokom posjete komesara Johanesa Hana Crnoj Gori ima isti cilj kao i kada su tu opciju u pregovorima nedavno pomenule četiri crnogorske nevladine organizacije: da ukaže na nezadovoljavajući odnos izvršne vlasti prema evropskoj perspektivi države i, što je još važnije, prema garantovanju ljudskih prava i sloboda, kao i da podstakne odlučnije sprovođenje zakona i izgradnju nezavisnih institucija. Poruka i jedne i druge strane je jasna: Crna Gora nije slobodno društvo, u Crnoj Gori se prepoznaju elementi zarobljene države.

Ključno u izjavi komesara Hana je da Brisel ne vjeruje slijepo izjavama crnogorskih zvaničnika već da očekuje vladavinu prava u pravom smislu riječi. Česti napadi na medije, korupcija na svim nivoima, krnji uslovi za održavanje izbora, svakodnevne zloupotrebe zakona, najbolji su pokazatelji stanja u zemlji, ne varljiva statistika i retorička posvećenost koja se podmeće Briselu i građanima.

Premijeru i predstavnicima izvršne vlasti nakon ovakvih poruka nije preostalo ništa drugo nego da najave odlučniju borbu sa korupcijom i organizovanim kriminalom i intenzivnije aktivnosti institucija na rasvjetljavanju slučajeva napada na medije. Međutim, sve je manje onih koji vjeruju da je vlast iskrena u takvim najavama.

Nezavisno od mehanizma i mogućnosti aktiviranja klauzule balansa, koji podrazumijeva oblik suspenzije pregovora, odnosno blokadu otvaranja novih poglavlja dok se ne ostvari značajan napredak u okviru poglavlja 23 i 24, Crnoj Gori je u ovom trenutku potrebno jasnije skeniranje stanja i precizno isticanje zloupotreba u svim izvještajima Evropske unije i svim izjavama njenih zvaničnika, jasne smjernice i uslovi koje treba ispuniti na godišnjem nivou. U krajnjem, beskonačni pregovori ili suspenzija pregovora imaju isti efekat, a do ovakvog scenarija će i doći ukoliko vlast nastavi istom dinamikom i posvećenošću da demokratizuje državu.